Što je to Glutation i pomaže li kod autoimunih stanja?

Što je to Glutation i zašto je on toliko važan za naš organizam?

Glutation je glavni antioksidans koji se nalazi u ljudskom tijelu i prisutan je u svim tjelesnim
tkivima, posebno u jetri. Kao antioksidans sudjeluje u neutralizaciji slobodnih radikala te nam je
potreban za ublažavanje i smanjenja rizika od razvoja autoimunih bolesti.

Kod autoimunih stanja kao što je npr. Hashimotov tireoditis tj. autoimuna bolest štitnjače, za
Glutation se smatra da je ‘must-have’ suplement budući da istraživanja pokazuju vezu između
niskih razina glutationa i Hashimotova tirotidisa.

Jedan od najučinkovitijih pristupa za ublažavanje upala povezanih s autoimunim sustavom je
podržati sposobnost tijela da reciklira glutation. Recikliranje glutationa znači da naše tijelo uzima postojeći glutation koji je tijelo već upotrijebilo u samoobrani i obnavlja ga tako da može
ponovno raditi na zaštiti organizma.

Kod problema sa štitnjačom recikliranje glutationa pomaže uravnotežiti imunološku funkciju i zaštititi tkivo štitnjače od upale i autoimunih napada. Glutation također pomaže obnoviti oštećena tkiva, kao što je slučaj s propusnim crijevima.

Djelovanje glutationa

Glutation štiti stanice od oštećenja, podupire opću detoksikaciju, djeluje kao prirodni čistač za
teške metale i toksine iz okoliša te podržava zdravu funkciju imunološkog sustava. Glutation
djeluje na način da štiti tijelo u proizvodnji energije unutar stanica.

Kada govorimo o antioksidansima, to su molekule koje sprječavaju druge molekule da prođu
kroz oksidaciju, kemijsku reakciju koja proizvodi toksine koji se nazivaju slobodni radikali.
Slobodni radikali su nestabilne molekule koje se javljaju prirodno, ali također ulaze u naše tijelo
putem toksina u hrani, zraku, vodi, pa čak i lijekovima. Ako se ne kontroliraju, slobodni radikali
oštećuju stanice, destabiliziraju imunološki sustav i pridonose razvoju ozbiljnih zdravstvenih
problema. Tu dolazimo do glutationa kao antioksidansa kojeg tijelo proizvodi i koji štiti stanice i tkiva od oštećenja slobodnim radikalima. Iako tijelo samo proizvodi glutation (dok smo mladi), njegove zalihe također se mogu i nadopuniti u oblicima koji se brzo apsorbiraju ili putem hranjivih tvari
koje potiču proizvodnju glutationa.

Normalno, naše bi tijelo trebalo proizvoditi dovoljno glutationa da nas zaštiti. Međutim,
uobičajeno je da glutation i zalihe glutatiina padaju u današnjem modernom svijetu. Nosimo se s brojnim kemikalijama u našem svakodnevnom okruženju – u hrani i vodi – čak i ako vodimo vrlo čist, netoksičan život. Prehrana bogata šećerom puna prerađene hrane, intolerancije na hranu, propusna crijeva i nedijagnosticirane infekcije drugi su primjeri stvari koje mogu iscrpiti glutation zbog kroničnih upalnih napada na stanice.

Razine glutationa također se smanjuju kako starimo, a naša potreba za dodatnim glutationom
značajno raste. Kada proizvodnja glutationa padne, podložniji smo razvoju autoimunih bolesti,
kronične boli, propusnih crijeva i drugih poremećaja povezanih s imunološkim sustavom.

Zapravo, nedostatak glutationa pojavljuje se kod ljudi s brojnim zdravstvenim stanjima i
skupinama, uključujući sljedeće:
● Starenje
● Sportska pretreniranost
● Teške ozljede i traume
● Pacijenti s iscrpljujućim bolestima kao što su HIV i AIDS
● Probavne bolesti kao što su Crohnova bolest i ulcerozni kolitis.
● Sindrom kroničnog umora
● Alkoholizam i masna bolest jetre
● Dijabetes i niska tolerancija glukoze

Jedna od najvažnijih stvari koje možete učiniti da vaše razine glutationa ostanu na visokom
nivou je uklanjanje ili ublažavanje različitih uzročnika stresa koji troše glutation. To može
uključivati nedostatak sna, pušenje, intoleranciju na hranu, prehranu s visokim udjelom šećera i
prerađenom hranom, prekomjerni unos alkohola i hormonsku ili imunološku neravnotežu.

Liposomalni glutation

Uzimanje čistog glutationa nije toliko učinkovito jer prolazi kroz probavni trakt u krvotok. Za
najveću iskoristivost preporuka je odabrati lipisomalni oblik glutationa koji se najbolje apsorbira
u krvotok.

Preporuka

Za osobe starije od 40 godina potreba za glutationom polagano raste, a nakon 60 godina uočen
je značajan pad glutationa. Stoga preporučujemo uvrstiti glutation u svakodnevnu prehranu bilo
putem hrane ili suplemnata. Vrijedno je napomenuti da glutation ima duboki zaštitni učinak na
mozak i pomaže pri usporavanju neurodegeneracije, prigušujući upalu mozga i smanjujući rizik
od neurodegenerativnih poremećaja kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest.